Šta je reciklaža i kako reciklirati?

Šta je reciklaža i kako reciklirati u našoj zemlji?

Reciklaža nije gnjavaža, nije blamaža, ni sabotaža, reciklaža je kad se preradi upotrebljena ambalaža, pa dobije produžetak radnoga staža.

Reciklaža je proces izdvajanja materijala iz otpada i njegovo ponovno korištenje u iste ili slične svrhe. Proces uključuje sakupljanje, izdvajanje, preradu i izradu novih proizvoda iz iskorištenih stvari i materijala. Važno je odvojiti otpad prema vrsti jer se mnoge otpadne materije mogu ponovo iskoristiti ako su odvojeno sakupljene. Sve što može ponovo da se iskoristi a ne da se baci je recikliranje.

Reciklaža ima tri osnovna principa (RRR):

R – reduce – smanjiti
R – reuse – ponovo koristiti
R – recycle – reciklirati.

Reciklažom se postižu sljedeći ciljevi:
– štednja sirovinskih resursa (svi materijali su prirodnog porjekla i ima ih u prirodi u ograničenim količinama)
– štednja energije (nema trošenje energije u primarnim procesima, kao ni u transportu koji te procese prati, a dobija se dodatna energija sagorijevanjem materijala koji se ne recikliraju)
– zaštita životne sredine (otpadni materijali degradiraju životni ambijent,a reciklažom se štiti životna sredina)
– otvaranje novih radnih mjesta (procesi u reciklaži materijala zahtjevaju znanje i rad što stvara potrebu za radnim mjestima).

Gotovo sve može da se reciklira: papir, karton, plastika, staklo, aluminijum, bakar, gvožđe, keramika, elektronski i električni otpad…

Recikliranje papira

Papir se dobija iz celuloze,sirovine koja je osnovni sastojak drveta. Potrebo je poseći brojna stabla da bi se proizveo papir. Pošto govorimo o prirodnom resursu potrebno je brinuti o njegovoj količini. Primjer nebrige je Kina, čija je površina bila pokrivena 90% šumom, a danas je samo oko 5%.
Papira ima oko 30% u našem otpadu. Moguće je reciklirati sve vrste novina, karton, papirne i kartonske kesa, papir za pisanje i ambalaž u od papira i kartona i to od 5-7 puta.
Reciklažom 1tone kancelarijskog papira uštedimo 4.200kW električne energije, 32.000 l vode, 74% se manje zagađuje vazduh i spasili smo 17 stabala.

Recikliranje plastike

Plastika je materijal koji se dobija iz nafte, rude koja se nalazi u unutrašnjosti Zemlje. Po sadašnjoj stopi proizvodnje, procjenjuje se da će rezerve nafte u svijetu nestati za 35 godina. Razgradnja različitih proizvoda od plastike traje od 100-1.000 godina. Pri spaljivanju 4 plastične kese potroši se onoliko kiseonika koliko je potrebno čovjeku za 1 dan, što govori o opasnosti uništavanja i spaljivanja plastike. Zato su najbolje riješenje preventivne mjere, izbegavanje kupovine i korištenje plastične ambalaže i kesa.
U posljednje vreme su se pojavile posebne vrste plastike koje se mogu reciklirati i takva plastika na sebi ima znak reciklaže. Takvu plastiku je potrebno sakupljati i reciklirati. Ovo prvenstveno važi za PET ambalažu u kojoj kupujemo mineralnu vodu, osvežavajuća pića, prehrambene proizvode, ulja, itd.
Primjer znatne koristi od reciklaže plastike je podatak iz Njemačke (2001. godina). Sa ušteđenom energijom korištenjem stare plastike moglo je 1,8 miliona domaćinstava u Berlinu da se snabdije električnom energijom 130 dana. U novcu, ta ušteda je iznosila 523 miliona maraka.

Recikliranje stakla

Staklo se proizvodi od prirodnih materijala: kvarcni pijesak, voda, kreč i treba voditi računa o njihovim zalihama. U procesu proizvodnje stakla troši se dosta energije, a u vazduh se ispušta velika količina štetnih gasova.
Glavne prednosti reciklaže stakla su:
– ušteda energije (25%),
– minimalno zagađenje vazduha,
– reciklažom jedne tone stakla uštedi se 30 tona nafte
– smanjuju se kapaciteti potrebni za krajnje odlaganje
Treba imati na umu da je reciklaža druga najbolja mogućnost, a najbolje ekološko rješenje je korištenje povratne ambalaže. Reciklažom jedne staklene flaše uštedi se dovoljno energije da jedna sijalica od 100W može da svijetli puna 4 sata.

Reciklaža metala (aluminijum, bakar, gvožđe)

Od metala se prave: automobili, autobusi, vozovi, avioni, frižideri, šporeti, bočice za dezodoranse, limenke za napitke, kutije za kreme i sl. Metali se dobijaju preradom odgovarajućih ruda. U procesu, najpre se iskopavaju rude čime se narušavaju ili uništavaju čitavi predjeli (livade, brda, planine…). Zatim se vrši prečišćavanje rude ispiranjem u vodi, koja se na taj način zagađuje.
U nekim razvijenim zemljama stari automobili se daju na recikliranje, a uz doplatu se može kupiti nov auto. Kod nas bi se, za početak, moglo krenuti sa prikupljanjem konzervi, bočica i kutijica. Najbolje ekološko rešenje je ne kupovati niti koristiti proizvode sa metalnom ambalažom.

Reciklaža elektronskog i električnog otpada

Elektronski i električni otpad spade u kategoriju opasnog otpada. Obuhvata: kućne aparate, IT opremu, rasvijetnu opremu, elektronske igračke, medicinske uređaje, fluorescentne cijevi itd. Ovi proizvodi sadrže živu, olovo, kadmijum, berilijum itd. Ukoliko se nepropisno bace ili odlože na komunalnu deponiju, zagađuju i uništavaju životnu sredinu i mogu dovesti do pojave oboljenja jetre, bubrega, mozga, kancera… Savjetuje se kupovina kvalitetnih proizvoda i popravka starih aparata.

Recikliram jer:

– manje se uništava priroda jer reciklažom čuvam prirodne sirovine,
– smanjujem uticaj otpada na zagađenje vode, vazduha i zemlje,
– čuvam živote i zdravlje biljaka i životinja i svih koje volim,
– smanjujem količinu energije da bi se nešto proizvelo,
– štedim novac, jer ovim proizvodi pojeftinjuju,
– štedim prostor koji bi bio uništen za deponije otpada,
– štedim prostor u prirodi koji bi bio uništen zbog sirovina,
– činim našu okolinu čistom i lijepom.

*LET THE EARTH THANK YOU*